Priprema za pregled, kako dobiti sve neophodne informacije od Vašeg hirurga ?

Kako se pripremiti za pregled ?


Dobar pregled počinje pre nego što uđete u ordinaciju


Prvi pregled predstavlja važan korak u donošenju odluka o Vašem zdravlju. Bez obzira na razlog zbog kojeg dolazite na konsultaciju – bilo da je u pitanju određeni zdravstveni problem, potreba za hirurškim lečenjem ili želja da razgovarate o mogućnostima estetske procedure – cilj prvog susreta je da zajedno sa lekarom sagledate Vaše potrebe, zdravstveno stanje, mogućnosti lečenja i očekivani rezultat.

Dobra priprema za pregled omogućava lekaru da dobije što potpuniju sliku o Vašem zdravstvenom stanju, ali istovremeno i Vama daje mogućnost da bolje razumete sve što je važno za donošenje odluke.


Šta je potrebno poneti na pregled?


Ukoliko posedujete prethodnu medicinsku dokumentaciju koja je povezana sa razlogom dolaska, preporučujemo da je ponesete sa sobom. To mogu biti nalazi prethodnih pregleda, laboratorijske analize, radiološki nalazi i snimci, izveštaji sa ranijih operacija, otpusne liste, patohistološki nalazi, kao i druga dokumentacija koju smatrate relevantnom.

Posebno je korisno poneti originalne snimke, kada postoje, a ne samo pisani radiološki izveštaj. Na primer, kod CT, MR, ultrazvučnih ili drugih radioloških pregleda, mogućnost uvida u same snimke može lekaru pružiti dodatne informacije značajne za procenu Vašeg stanja.

Ukoliko ste ranije imali operacije ili procedure, korisno je imati podatke o tome kada su urađene, zbog kog razloga i gde. Ako posedujete operativne izveštaje ili drugu dokumentaciju vezanu za prethodne intervencije, ponesite ih.

Takođe je važno da lekar zna koje lekove i suplemente trenutno koristite. Ukoliko uzimate terapiju redovno, možete poneti spisak lekova sa nazivima i dozama.

Ako niste sigurni da li je određeni nalaz važan, slobodno ga ponesite. Bolje je imati dokumentaciju koja na kraju neće biti potrebna nego propustiti podatak koji može biti značajan za procenu Vašeg zdravstvenog stanja.


Razmislite o svom zdravstvenom stanju pre pregleda


Pre dolaska pokušajte da se prisetite kada su se Vaše tegobe pojavile, kako su se menjale tokom vremena i šta ih pogoršava ili ublažava. Razmislite o simptomima koje imate, njihovom trajanju i učestalosti.

Lekaru recite i o ranijim bolestima, operacijama, alergijama i značajnim zdravstvenim problemima, čak i ako mislite da nisu direktno povezani sa razlogom zbog kojeg dolazite.

Kod planiranih hirurških ili estetskih procedura važno je otvoreno razgovarati i o Vašim očekivanjima. Lekaru možete reći šta želite da postignete, šta Vas najviše brine i koji rezultat smatrate važnim. Realna očekivanja i otvorena komunikacija predstavljaju osnovu za donošenje dobre odluke.


Pripremite pitanja


Na pregledu često dobijate mnogo novih informacija. Zbog toga je potpuno normalno da se kasnije setite pitanja koje Vam nije postavio tokom razgovora. Pre pregleda možete zapisati pitanja koja želite da postavite. Ne postoji „pogrešno“ ili „nepotrebno“ pitanje kada je u pitanju Vaše zdravlje.

Možete pitati:

  • Koja je moja dijagnoza?
  • Da li postoje različite mogućnosti lečenja?
  • Zašto preporučujete određeni način lečenja?
  • Da li je operacija ili procedura zaista neophodna?
  • Koje su moguće koristi, rizici i komplikacije?
  • Kako izgleda priprema za proceduru?
  • Kako izgleda oporavak?
  • Koliko traje povratak svakodnevnim aktivnostima?
  • Da li postoje ograničenja nakon procedure?
  • Da li su potrebne dodatne analize ili pregledi?
  • Koje su alternative predloženom lečenju?


Ne morate zapamtiti sve što lekar kaže. Slobodno zatražite da Vam se određena informacija ponovi ili objasni jednostavnijim rečima.


Pregled je razgovor, a ne samo pregled


Kvalitetna konsultacija podrazumeva dvosmernu komunikaciju. Lekar je tu da postavi dijagnozu, objasni Vam mogućnosti i preporuči odgovarajući plan, ali je jednako važno da razumete taj plan i učestvujete u donošenju odluka.

Ako nešto niste razumeli, recite to.

Ako imate dilemu, pitajte.

Ako Vam je potrebno više vremena da razmislite, recite.

Donošenje odluke o planiranom lečenju ne treba da bude zasnovano na pritisku ili žurbi, već na informacijama koje razumete i odluci sa kojom ste Vi saglasni.


Nakon postavljanja dijagnoze


Nakon pregleda i uvida u kompletnu dostupnu dokumentaciju, lekar će sa Vama razgovarati o nalazu i, kada je moguće, predložiti plan daljeg lečenja.

U pojedinim situacijama biće potrebne dodatne analize, konsultacije sa drugim specijalistima ili dopunska dijagnostika pre donošenja konačne odluke.

Kada se postavi dijagnoza i utvrdi plan lečenja, dobićete informacije o narednim koracima, pripremi za proceduru i očekivanom toku oporavka.

Važno je da znate da razgovor sa lekarom ne mora da se završi onog trenutka kada napustite ordinaciju.

Može se dogoditi da se, nakon što kod kuće razmislite o svemu što ste čuli, pojavi novo pitanje. Možda ćete razgovarati sa članovima porodice i shvatiti da želite dodatno pojašnjenje određene informacije. Možda ćete se setiti podatka koji niste pomenuli tokom pregleda.

Sve su to normalne situacije.


Otvorena komunikacija i pre procedure


Ukoliko nakon pregleda imate dodatna pitanja ili nedoumice u vezi sa postavljenom dijagnozom, predloženim lečenjem, pripremom ili samom procedurom, važno je da ih postavite pre planiranog zahvata.

Nemojte pretpostavljati da je pitanje „prekasno“ ili da je trebalo da ga postavite tokom prvog pregleda.

Ukoliko Vam je nešto nejasno, kontaktirajte svog lekara i razgovarajte o tome.

Naš cilj je da pre planirane procedure imate dovoljno informacija da razumete zbog čega se određeno lečenje preporučuje, šta možete očekivati i koji su naredni koraci.

Dobro informisan pacijent je pacijent koji aktivno učestvuje u svom lečenju.


Vaša pitanja su deo lečenja


Priprema za pregled nije samo prikupljanje medicinske dokumentacije. To je i priprema da otvoreno razgovarate o svom zdravlju, svojim očekivanjima, strahovima i pitanjima.

Ponesite svoje nalaze.
Zapišite pitanja.
Recite lekaru šta Vas brine.
Tražite dodatno objašnjenje kada Vam je potrebno.
I, ukoliko se novo pitanje pojavi nakon pregleda, slobodno se obratite svom lekaru pre planirane procedure.

Otpust iz bolnice, šta dalje ?

by looka_production_104400252 • 19 September 2026
Otpust iz bolnice nije kraj lečenja – već početak oporavka Odlazak kući nakon hirurške procedure predstavlja važan trenutak. Nakon perioda provedenog u bolnici, gde sam bio pod nadzorom medicinskog tima, počinje faza oporavka u sopstvenom okruženju. Važno je da znam da se moj oporavak ne završava danom kada napustim bolnicu. U narednim danima i nedeljama moje ponašanje, ishrana, fizička aktivnost i redovne kontrole predstavljaju važan deo uspešnog oporavka. Pre otpusta dobiću jasna uputstva o tome šta treba da radim kod kuće, kada je potrebno da dođem na kontrolu, kako treba da se hranim, koje aktivnosti mogu da obavljam i kada mogu postepeno da se vratim svojim uobičajenim aktivnostima. Plan kontrola Nakon operacije potrebno je da dolazim na zakazane kontrole. Njihov cilj nije samo pregled operativne rane. Na kontroli lekar procenjuje moj oporavak, stanje operativnog područja, eventualne tegobe i moje napredovanje u svakodnevnim aktivnostima. U zavisnosti od vrste procedure, mogu biti potrebne jedna ili više kontrola u određenom vremenskom periodu. Važno je da se pridržavam dogovorenih termina čak i kada se osećam dobro. Odsustvo tegoba je ohrabrujuće, ali kontrolni pregled omogućava lekaru da proceni tok oporavka i da, kada je potrebno, prilagodi dalje preporuke. Ako se između dve zakazane kontrole pojavi nova tegoba ili nešto što me zabrinjava, ne treba da čekam sledeći termin. Potrebno je da se obratim svom lekaru i dobijem odgovarajući savet. Ishrana nakon operacije Ishrana nakon operacije predstavlja važan deo oporavka, ali ne postoji jedna dijeta koja odgovara svim pacijentima. Moje nutritivne potrebe i preporuke nakon otpusta zavisiće od vrste hirurške procedure koju sam imao. Ishrana nakon operacije želuca ili bariatrijske procedure, na primer, razlikuje se od režima ishrane nakon operacije žučne kese, creva, hernije ili druge abdominalne procedure. Zbog toga je veoma važno da ne primenjujem samostalno preporuke koje su namenjene drugom pacijentu ili drugoj vrsti operacije. Prilikom otpusta dobiću pisani plan ishrane prilagođen vrsti procedure koju sam imao i svom procesu oporavka. Taj dokument treba pažljivo da pročitam i da ga se pridržavam. Ukoliko nisam siguran šta smem da jedem, koliko često treba da uzimam obroke ili kada mogu da uvedem određene namirnice, potrebno je da pitam svog lekara ili drugog člana medicinskog tima. Plan ishrane se može menjati tokom oporavka. Kako se moje stanje bude poboljšavalo, lekar će mi dati informacije o tome kada i na koji način mogu postepeno da proširim ishranu. Povratak svakodnevnim aktivnostima Nakon operacije želim da se što pre vratim svom uobičajenom životu, ali je važno da to radim postepeno. Osećaj da sam bolje ne znači nužno da je moj organizam već spreman za sve aktivnosti koje sam obavljao pre operacije. Po otpustu ću dobiti preporuke o tome kada mogu da se vratim uobičajenim svakodnevnim aktivnostima, poslu, vožnji automobila, dužem hodanju, putovanjima i drugim aktivnostima. Važno je da te preporuke shvatim ozbiljno. Postepeno povećavanje aktivnosti omogućava organizmu da se prilagodi opterećenju tokom oporavka. Ne treba da pokušavam da „nadoknadim“ propušteno odmah nakon operacije. Ako se tokom određene aktivnosti jave bol, izražen umor ili druga tegoba, potrebno je da usporim i, ukoliko se problem nastavi, kontaktiram svog lekara. Kada mogu da se vratim fizičkoj aktivnosti? Povratak fizičkoj aktivnosti zavisi od vrste procedure koju sam imao, načina na koji se oporavljam i procene mog hirurga. Lagano kretanje i hodanje često predstavljaju deo ranog oporavka, ali intenzitet i trajanje aktivnosti treba prilagoditi individualnim preporukama. Posebno je važno da budem oprezan nakon operacije hernije. Činjenica da se spolja osećam dobro ne znači da su sva tkiva već potpuno zarasla. Nakon operacije hernije, povratak fizičkom naporu, podizanju tereta, treningu i intenzivnijim sportskim aktivnostima treba da bude postepen i u skladu sa preporukom hirurga. Ne treba samostalno odlučivati kada mogu da počnem sa treningom ili da podižem veće težine. Na kontroli mogu da pitam svog hirurga: „Kada mogu ponovo da počnem da treniram?“ „Kada mogu da podižem teret?“ „Kada mogu da se vratim sportu?“ Odgovor može biti različit u zavisnosti od vrste hernije, načina operacije, korišćene tehnike i mog individualnog toka oporavka . Slušam svoje telo, ali ne donosim odluke samostalno Tokom oporavka mogu imati dane kada se osećam bolje i dane kada sam umorniji. To ne mora samo po sebi da znači da nešto nije u redu. Važno je da pratim svoje stanje i da se pridržavam dobijenih preporuka. Istovremeno, ne treba da ignorišem simptome koji su novi, izraženi ili se pogoršavaju. U takvoj situaciji treba da kontaktiram svog lekara ili zdravstvenu ustanovu prema instrukcijama koje sam dobio prilikom otpusta. Moj oporavak je individualan Važno je da svoj oporavak ne upoređujem sa iskustvom druge osobe. Dvoje pacijenata može imati sličnu proceduru, a različit tok oporavka. Na brzinu povratka svakodnevnim aktivnostima mogu uticati vrsta i obim operacije, moje opšte zdravstveno stanje, fizička aktivnost pre operacije i mnogi drugi faktori. Zato su preporuke koje dobijem prilikom otpusta namenjene upravo meni. Šta treba da zapamtim nakon otpusta? Pratim plan kontrola. Pridržavam se pisanim preporukama o ishrani. Postepeno se vraćam svakodnevnim aktivnostima. Fizičku aktivnost povećavam tek kada dobijem odgovarajuću preporuku. Posebno poštujem ograničenja nakon operacije hernije i drugih procedura kod kojih je potrebno vreme za zarastanje tkiva. Ako imam pitanje ili nedoumicu, obraćam se svom lekaru. Moj cilj nakon operacije nije da se što pre vratim svemu što sam radio pre procedure, već da se bezbedno i postepeno vratim svom uobičajenom životu . Dobio sam plan lečenja i oporavka. Dobio sam pisane preporuke. Imam zakazane kontrole. I znam da, ukoliko se pojavi pitanje ili nedoumica, ne moram da čekam sledeći pregled – mogu da kontaktiram svog lekara i razgovaram o tome.

Prijem u bolnicu

by looka_production_104400252 • 19 September 2026
Prijem u bolnicu i preoperativna priprema Kako se pripremiti za planiranu proceduru Planirani prijem u bolnicu predstavlja važan korak pre hirurške procedure. Dobra priprema omogućava da se potrebne informacije prikupe na vreme, da se proceni Vaše zdravstveno stanje i da se procedura sprovede uz odgovarajuće mere bezbednosti. Tačne instrukcije mogu se razlikovati u zavisnosti od vrste operacije, Vašeg zdravstvenog stanja i vrste anestezije. Zbog toga je važno da se pridržavate individualnih uputstava koja dobijete od svog hirurga, anesteziologa i bolnice. Šta je potrebno poneti? Prilikom prijema potrebno je imati lični dokument i medicinsku dokumentaciju koja je relevantna za planiranu proceduru. U zavisnosti od vrste operacije, to može uključivati: prethodne specijalističke izveštaje i nalaze; laboratorijske analize; EKG i druge kardiološke nalaze, kada su indikovani; radiološke snimke i izveštaje; izveštaje o prethodnim operacijama i hospitalizacijama; podatke o alergijama; spisak terapije koju trenutno koristite, sa nazivima lekova i dozama; drugu dokumentaciju koju je lekar zatražio pre prijema. Ukoliko imate medicinsku dokumentaciju u elektronskom obliku ili na CD
Tablet displaying “HERNIA” in white on a red screen, held by a person in a blue shirt with a stethoscope

Ekspertiza dr Aleksandra Resanovića

by dr Aleksandar Resanovic • 1 April 2023
We can safely say that the very existence of hernias goes back through multiple millenniums. Hernias were first documented in papyrus scrolls from ancient Egypt that date back to about 1550 BC. These scrolls addressed a variety of medical conditions, including hernias. The physician Hippocrates (460–370 BC) provided a thorough description of inguinal hernias and their treatment in the ancient Greek literature on hernias. In his medical writings, the Roman physician Celsus (25 BC–50 AD) extensively discussed hernias, outlining their symptoms and indicators as well as possible treatments. Over the centuries, the understanding and treatment of hernias continued to evolve. The renowned anatomist Andreas Vesalius gave information on the anatomy of the abdominal wall and hernia causes in the 16th century. In the 19th century, surgical techniques for repairing hernias were refined, and by the early 20th century, hernia surgery had become a common procedure. So, have do we define hernias in this modern age ? We say that a hernia is a condition that occurs when an organ or tissue pushes through a weak spot in the muscle or tissue that normally holds it in place. This can happen in various parts of the body, but the most common types of hernias occur in the abdominal area. What are the common types of hernia ? Inguinal hernia ( view image ): Considered to be the most common type of hernia existing in the human population, defined as a protrusion of an intraabdominal organ or structure through a abdominal wall weak spot in the groin ( inguinal) region. Umbilical hernia ( view image ): Occurs when an intraabdominal organ or structure ( such as fatty tissue ) protrude through a abdominal wall weak spot in the umbilical ( bellybutton ) region. Incisional hernia ( view image ): also often classified as a postoperative hernia, it's a abdominal wall defect that is at the site of previous surgical incision (surgical scar) Hiatal Hernia (view image): happens when a part of, or the complete stomach pushes through the opening on the diaphragm and into the chest cavity. We will mention more about hiatal hernias in detail in our following blog on GERD (gastro-oesophageal reflux disease) The most common symptom that is related to the existence of a hernia is pain. Pain is usually increasing while there is some physical activity being performed ( such as bending, lifting heavy objects or gym workouts ). It's important to note that hernias are accompanied by a visible bulge, which becomes more prominent when that region is exposed to an increased pressure ( achieved during lifting objects, running, workouts etc. ). What about the treatment of hernias ? Well, it's a straight forward answer-surgery. Today, the advancements in technology and it's implementation in every day surgical practice, have drastically improved the long term outcome and the recovery time for patients undergoing hernia surgery. What do we mean by technological advancements ? Let's just highlight several of them. First, the invention and implementation of a mesh in reinforcement of the weakend abdominal wall, has greatly reduced the rate of hernia reoccurrence. Surgical meshes have undergone significant evolution and development over time, leading to the creation of more effective and safer products. So, how have the surgical meshes evolved ? Let's take a look: Materials: Once constructed of animal tissues like pig or cow intestines, surgical mesh has since been created of synthetic materials including polypropylene, polyester, and ePTFE (expanded polytetrafluoroethylene). More resilient, less prone to infection, and less likely to be rejected by the body are synthetic meshes. Design: Surgical mesh designs have also changed over time. Meshes were originally flat and basic, but they are now offered in a variety of sizes, forms, and features, such as multiple layers, adjustable tension, and reinforced edges. These adjustments have made it possible to position the weakening abdominal wall in a better location and with better support. Biocompatibility: Since the advent of coatings that encourage tissue ingrowth, lessen inflammation, and lower the risk of infection, surgical meshes have become more biocompatible. Laparoscopic mesh placement: As a result of the development of laparoscopic surgery, it is now possible to implant surgical meshes through tiny incisions, causing less tissue damage, a quicker recovery, and fewer difficulties. 3D printing: The use of 3D printing technology has made it possible to create personalized meshes that are sized and shaped to precisely match the demands of the patient, leading to better results and fewer issues. We mentioned laparoscopy. I'm sure that by now, that the vast majority of people that have ever searched online about surgical treatment have come across the phrase "laparoscopic". Well, the word comes from the Greek words "lapara" meaning "flank" and "skopein" meaning "to see". Laparoscopic hernia treatment has become the gold standard, reflecting both the recovery, as well as the long term results. So, how is it done exactly ? Laparoscopic procedures are performed through small in size incisions on the abdominal wall, ranging from 5-10mm, with major emphasis on the ergonomics of the ports, which enables me to have the optimal utilisation of the surgical instruments needed for successful and long lasting positive outcome of the performed surgery. In 10 years of specialist practice ( both in the UAE and Serbia ) I have strived for excellence in laparoscopic hernia management. I am offering the full range of laparoscopic hernia management ( inguinal, postoperative, umbilical and hiatal ) as a daystay procedure in more then 90% of the cases.